Cjelovita obnova glavne zgrade ALU
Glavna zgrada Akademije likovnih umjetnosti u Ilici 85 je u velikoj mjeri oštećena potresom iz ožujka 2020. godine te je bilo potrebno pristupiti hitnim mjerama sanacije kako bi se zgrada vratila u prijašnje stanje.
Elaboratom detaljnog pregleda konstruktivnih oštećenja utvrđeno je kako je potrebno povećati potresnu otpornost zgrade minimalno na razinu 3, odnosno ojačati stabilnost konstruktivnih sklopova zgrade kako bi ista u smislu mehaničke otpornosti i stabilnosti u uvjetima mirovanja bila sigurna za uporabu.
Zgrada Akademije likovnih umjetnosti nalazi se na području sustava zaštite 2. Povijesna graditeljska cjelina – 2.a. Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb (zaštićeno kulturno dobro), koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske pod registarskim brojem Z-1525.
Zgrada Akademije likovnih umjetnosti s parkom u Ilici 85 na k.č.br. 3830/1, k.o. Črnomerec, i pojedinačno je kulturno dobro, upisano u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Listu zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z-4740.
Informacije o obnovi
Sufinancirano sredstvima Europske unije iz Fonda solidarnosti EU i Mehanizma za oporavak i otpornost.
Ukupna vrijednost projekta: 19.653.753,38 EUR
Iznos EU potpore: 19.653.753,38 EUR
Broj ugovora: FSEU.2021.MZO.057
Povijest građevine
Prvi atelijeri Akademije likovnih umjetnosti izgrađeni su 1896. godine prema projektu Hermanna Bolléa, namjenjeni radu umjetnika uključenima u obnovu Katedrale i izradu izložaka za Milenijsku izložbu u Budimpešti 1896. godine i to je ujedno i najstariji i najvrjedniji dio zgrade. Atelijeri su uvučeni od ulice, po tri na svakoj etaži osvjetljeni velikim staklenim plohama i čine arhitektonski i povijesno najvrijedniji dio sklopa. Viktor Gross dogradio je nove atelijere 1907., a 1916. dograđeno je dvoetažno južno krilo.
Veća dogradnja uslijedila je 1922. kada je projektom arhitekta Ćirila Metoda Ivekovića izvedena istočna dogradnja s mansardom, dok je 1957. godine izvedena je trokatna južna nadogradnja prema projektu arhitekta Ive Geršića.
Zgrada Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, posebice njen najstariji dio, posjeduje vrijednosti kulturno-povijesnog, edukacijskog te arhitektonsko-graditeljskog značaja.
